NOVI ZAKON ZA STRANCE U BiH

U maju 2008. godine uveden je novi zakon za strance koji je prilagođen zahtjevima EU, i bio je jedan od preduslova za potpisivanje SSP u ljeto 2008. Ovaj zakon reguliše i dobijanje boravišne dozvole za strance koji rade u BiH, bez obzira da li su investitori ili zaposlenici. Dobijanje radne dozvole koja je za izdavanje boravišne dozvole reguliše se na entitetskom nivou. Problemi sa kojima se naše članice susreću se ogledaju u dobivanju radne dozvole te u različitom tumačenju zakona u 10 kantona Federacije BiH.

___________________________________________________________________________________

DOBIVANJE RADNE DOZVOLE U BOSNI I HERCEGOVINI

(Sadržaj ovog teksta zasniva se na saznanjima iz zakonskih propisa – download dolje – kao i brojnih razgovora sa aplikantima, zavodima za zapošljavanje u oba entiteta i kantonu Sarajevo, članicama udruženja kao i na ličnim iskustvima sekretara udruženja. Stoga ne možemo preuzeti odgovornost za ispravnost i potpunost činjenica. Vaši savjeti su dobrodošli.)

Nasuprot npr. Švajcarske gdje Narodna ekonomska direkcija Kantona ima tzv „one-stop-shop“ za inostrane investitore i gdje SVE direkcije (npr. Porezna uprava ili Uprava za unutrašnje poslove) koje su involvirane u procesu PRIJE samog investiranja potpisuju „Memorandum of Understanding“ (izjava/ dokument namjere).

U tom dokumentu su od strane investitora fiksirani suma investicija i vremenski plan, a od strane kantonalne uprave porezna stopa, broj neophodnih radnih i boravišnih dozvola itd.

Na bazi ovih potvrdnih izjava investitor započinje sa investicijom.

BiH:

● Za inostrane investitore još uvijek ne postoji zakonski regulisana mogućnost prethodnog dobivanja pouzdane informacije (prije investiranja) koja je vezana za kasnije izdavanje radne dozvole, te nema garancije da će se i u sljedećim godinama moći dobiti radna dozvola za vlastite inostrane stručnjake. Tako se – posebno u Federaciji - može desiti da neko preduzeće otvori 100 radnih mjesta, a da za trenere osoblja ili specijaliste informativne tehnologije koji dolaze iz Njemačke ne može dobiti radnu dozvolu. U RS-u se ovo tretira fleksibilnije.

●● Dodjela radne dozvole NE orijentiše se primarno prema veličini ili značaju inostrane investicije za BiH, već prema formalnim kriterijima kvalifikacije zaposlenika i postojećih mogućnosti zapošljavanja lokalne radne snage. Zavod za zapošljavanje dakle NIJE involviran u odluke o investicijama koje donosi država, već može odlučivati po vlastitim nalazima i procjenama.

●●● Tek nakon registracije inostranih investicija novonastalo bosanskohercegovačko preduzeće (i to samo ono) može da podnese zahtjev za dobivanje radne dozvole za direktora kao i za sve ostale inostrane saradnike.

●●●●Pri tome vrijedi pravilo da u oba entiteta direktor ne mora priložiti uvjerenje o ličnoj kvalifikaciji. S druge strane poznati su slučajevi u kantonima gdje je investitoru, nasuprot pravilima, rečeno da mora da nostrificira diplomu, te mu je zbog toga odbijen zahtjev za radnu dozvolu. (!)

●●●●● Radna dozvola za direktora dodjeljuje se bez objave konkursa za dato radno mjesto. Za druge saradnike Zavod za zapošljavanje ima mogućnost vršenja procjene. Po pravilu bi se trebao objaviti konkurs, a u svrhu potvrde visokoškolske kompatibilnosti je neophodno izvršiti nostrifikaciju diplome o završenom visokoškolskom obrazovanju. (NIJE potrebno za građane EU u RS)

______________________________________________________________________________________________

● Investicije su opterećene nesigurnošću da li će traženi stručnjaci iz majke firme ili sa tržišta rada iz EU dobiti radnu dozvolu (saradnici sa ili bez VSS).

●● Pokazalo se naročito kod firmi koje postoje već nekoliko godina da službenici u zavodu za zapošljavanje na osnovu čisto formalnih kriterijuma odugovlače sa izdavanjem ili odbijaju zahtjeve za radnu dozvolu stranim saradnicima koji su zapravo nosioci znanja u poslovanju.

●●● Investitor mora svake godine iznova predati zahtjev za izdavanje boravišne dozvole za sebe i svoje inostrane stručnjake. I svaki put sa neizvjesnim ishodom.

●●●● Dakle, premda je dobivanje radne dozvole na početku proteklo bez poteškoća, one se mogu pojaviti već u toku naredne godine, naročito ako dođe do promjene zaposlenih lica.

Pretpostavljamo da je smanjenje priliva stranih investicija za skoro 87% (2007.g.)povezano i sa ovakvim vidom izdavanja radnih dozvola

2006 ..865

2007: 2.600

2008: 1.377

2009: ..353

2010: ..340

2011: ..180 QI/II

Potkrijepimo to brojkama: Navedene brojke vezane za izdate radne dozvole se odnose na Federaciju, RS i Distrikt Brčko – dakle na cjelokupnu teritoriju BiH.

2006 - 2284

2007 - 2731

2008 – 2993

2009 – 2592

2010 – 2325

Time se da predvidjeti da će kod ovakve daljnje tendencije opadanja od prosječno 330 radnih dozvola u 2018. godini strancima biti izdate zadnje radne dozvole.

Pitanja odgovornim osobama:
Kako potencijalnom investitoru objasniti da najprije mora investirati, pa tek onda tražiti dozvolu da u zemlju dovede svoje stručnjake, uz neizvjesnost da će je dobiti? Zatim: Ko je ustanju da da bolju ocjenu o tome koji će saradnici bez potrebe za dodatnim kvalifikacijama najefikasnije i u najkraćem vremenskom roku implementirati ciljeve preduzeća? Zavod za zapošljavanje na osnovu formalnih kriterijuma – ili investitor.

_________________________________________________________________________________________________

Aktuelna situacija u RS

Republika Srpska je u aprilu 2009. godine uskladila Zakon o dodjeli radnih dozvola sa novim zakonom za strance, i izradila za investitore relativno povoljan pravilnik o dodjeli radne dozvole.

Aktuelna situacija u Federaciji

U junu 2011. godine je Federacija BiH regulisala izdavanje radne dozvole za strance: vidi priloge.

Razlike u procesu dobivanja radne dozvole u praksi:

(1 Euro = 1,95583 KM )

Potraživanje	Republika Srpska	FBiH
Ljekarsko uvjerenje	samo kod prvog zahtjeva, troškovi oko 75 KM	svake godine, troškovi oko 100 - 200 KM
Priznanje diplome zaposlenika	priznanje diplome iz EU zemalja (ovjerena kopija)	većinom nostrifikacija
Priznanje diplome direktora	nije potrebno priložiti diplomu	nije potrebno priložiti diplomu (ipak u pojedinim kantonima zahtijevaju da se diploma priloži i nostrificira)
Konkurs za radno mjesto i prednost za BiH državljane	Izuzetak je samo direktor, za sva ostala mjesta objavljuje se konkurs, prednost imaju lokalni saradnici ako je ostvarena kvalifikacija (na papiru).	Izuzetak je samo direktor, za sva ostala mjesta objavljuje se konkurs, prednost imaju lokalni saradnici ako je ostvarena kvalifikacija (na papiru). Nostrifikacija treba da utvrdi jednak stepen visokoškolskog obrazovanja. Zavod za zapošljavanje može u pojedinim slučajevima da napravi izuzetak u korist stranca.
Takse za zahtjev	50 (pedeset) KM / jedinstvena taksa	u Kantonu Sarajevo 1.150 KM (hiljadustotinepedeset), u ostalim kantonima 350 KM
Vrijeme obrade	oko 2 sedmice	oko 4-6 sedmica, kod nostrifikacije do 6 mjeseci
Ukupni godišni troškovi (takse, prevodi, ovjere)	maksimalno 300 KM	800 - 2.200 KM, dodatno 900 -1.500 KM za nostrifikaciju (jedanput)
Vrijeme potrebno za pribavljanje potrebnih dokumenata, prevoda, ovjera, ljekarskog uvjerenja	u prvoj godini oko 10 dana, kasnije 5-6 dana (uključujući boravišnu dozvolu)	u prvoj godini oko 10-14 dana, kasnije 8-10 dana (uključujući boravišnu dozvolu) )

Nostrifikacija. Jedna bosanskohercegovačka visokoškolska ustanova, izdaje certifikat za istovrijednost strane univerzitetske diplome sa diplomom fakulteta u BiH. Takođe je potrebno dostaviti studijsku dokumentaciju iz inostranstva. S obzirom da je BiH 2003. godine prihvatila Bolonjsku deklaraciju, nostrifikacija diploma nije potrebna (osim u rijetkim izuzecima). Međutim, pošto pravila nisu provedena na entitetskom nivou, u Federaciji je razvijen posao sa nostrifikacijom diploma.

Napomena: Stupanje u radni odnos BEZ radne i boravišne dozvole sa sobom povlači kaznu za poslodavca i protjerivanje zaposlenika iz zemlje.
Molimo Vas da obratite pažnju na to da BiH-organi NE primjenjuju u svim kantonima Sporazum o socijalno-penzijskom osiguranju između Jugoslavije i Njemačke (koji je shodno razmjeni Službenih nota i dalje na snazi).
Ukoliko ste dakle izaslani u BiH, ovdje se nalaže da uprkos postojanju navedenog Sporazuma – koji striktno propisuje dalje osiguranje na području Njemačke – plaćate doprinose na području BiH.
U suprotnom se prijeti nedobijanjem boravišne dozvole, odnosno neproužavanjem radne dozvole.
Ukoliko bi se desio jedan takav slučaj, mi Vas molimo da nas kontaktirate.

Zakoni i zahtjevi sa pečatima:

Law on Movement and Stay of Aliens and Asylum.pdf

ZAKON O KRETANJU I BORAVKU STRANACA I AZILU.pdf

Pravilnik o ulasku i boravku stranaca.pdf

RS radna dozvola 2009

FBiH radna dozvola 2011

Zahtjev za radnu dozvolu u FBiH.pdf

Poređenje: Koliki su troškovi za vizu, radnu i boravišnu dozvolu za građane Bosne i Hercegovine u Njemačkoj?

Za građane Bosne i Hercegovine postoji mogućnost da rade u Njemačkoj. Viza, radna i boravišna dozvola dobija se u Njemačkoj ambasadi u Sarajevu. Troškovi za obradu zahtjeva iznose 120 KM, a za vizu od 50 do 60 eura (zavisno od vremena trajanja vize). Vrijeme koje državljanin BiH utroši obuhvata otprilike 2 dana.

Zahtjev za izdavanje radne i boravišne dozvole u Njemačkoj

Antrag auf Erteilung einer Arbeits-und Aufenthaltsgenehmigung in Deutschland